четвртак, 18. јун 2009.

Pećki patrijarsi

Poznata su ova imena pećkih patrijaraha: Janićije II (6. 4. 1346—3. 9. 1354; crkva ga smatra svetiteljem), Sava IV (29. 11. 1354—29. 4. 1375), Jefrem (3. 10. 1375—1382; takođe svetitelj), Spiridon (1382—1387), Danilo Š (1389), Sava V (1398—7. 10. 1404), Danilo IV (1406), Ćirilo I (1407—1419), Nikon (1420— 1435), Teofan (1446), Nikodim II (1446—1452), Arsenije II (1457— 1463), zatim arhiepiskopi i mitropoliti, koji su držali presto Sv. Save: Janićije (1506), Jovan (1508), Teodosije (1520), Marko (1524), Pavle (1530—1541), Teofan i Josif (1544), a potom patrijarsi obnovljene P. P.: Makarije (1557—23. 10. 1574), Antonije (1572—1575), Đerasim (1575— 1586), Savatije 1587, Nikanor, Jerotije (1589, 1591), Filip (1592), Jovan (1592—14. 10. 1614), Pajsije (1614—1648), Gavrilo I Rajić (1648—1655—30. 8. 1659), Maksim (1655—1674—1681), Arsenije III Crnojević (1674—1690—28. 10 1706), Kalinik I Skopljanac (1691—16. 8. 1710), Atanasije I (6. 1. 1711—23. 4. 1712), Mojsije Rajović (6. 10. 1712—1725—1726), Arsenije IV Jovanović (1725—1737— 18. 1. 1784), Janićije III Grk (1737—1746), Atanasije II Gavrilović (1747—1. 4. 1752), Gavrilo II Sarajevac (1752), Gavrilo III Grk, Vićentije Stefanović, Pajsije II Grk, Gavrilo IV Grk (1758), Ćirilo II (1759), Vasilije Brkić (1763—1767—1772) i Kalinik II Grk (1765—1766).

Literatura: P. Rimski, Kratko je opisanije serpskih patrijaraha (Letopis 1838); J. Gavrilović, Prostor srpske patrijaršije (Glasnik, 9); J. Gavrilović, O našim pećskim patrijarsima (Glasnik, 19); M. Milojević, Opšti list patrijaršije pećske (Glasnik, 35); I. Ruvarac, O katalozima pećskih patrijaraha (Glasnik, 23); K. Jireček, Der Grossve7.ir M. Sokolović und die serb. Patriarchen (Archiv für Slav. Philologie, 9); I, Ruvarac, Nochmals M. Sokolović u. die serbischen Patriarchen (Archiv, 10); I. Ruvarac, O pećskim patrijarsima od Makarija do Arsenija III (Istina, 1888); J. Tomić, Pećski patrijarh Jovan i pokret hrišćana (1903); St. Dimitrijević, Odnošaji pećskih patrijaraha s Rusijom (Glas, 58 i 60); J. Tomić, Deset godina iz istorije srpskoga naroda i crkve pod Turcima(Glasnik pravoslavne crkve, 1902); J. Tomić, Patrijarh Arsenije III prema Mlečićima i ćesaru (Glas, 70); I. Ruvarac, Odlomci o grofu Đorđu Brankoviću i Arseniju Crnojeviću (1896);
R. Grujić, Pisma pećskih patrijaraha iz prvih decenija 18 veka(Spomenik, 51); I. Ruvarac, Begstvo patrijarha Arsenija IV (Glasnik, 23);
I. Ruvarac, Memoari Vasilija Brkića o Balkanskom Poluostrvu(Spomenik, 10); R. Grujić, Sedam pisama pećskog patrijarha Vasilija Brkića (Spomenik, 51); St. Novaković, Crkveni vojvoda, Ostatak pećske patrijaraške hrisovulje u jednom običaju (Godišnjica, 11); V. S. D., Dal' su bili Srbi ili Grci mitropoliti što su molili za ukidanje pećske patrijaršije(Glas istine, 1886); Đ. Vukićević, Da li se P. P. 1766 kanonički ukinula?(1904); D. Ruvarac, O ukidanju P. P. i o njenom nasleđu (1904); V. Pribićević, Akta o ukidanju P. P. (Bogoslovski glasnik, 1905); N. Radojčić, Spomenici o ukidanju P. 77. (Bogoslovski glasnik, 1909); I. Zeremski, Srpska patrijaršija (Glasnik Srpske pravoslavne patrijaršije, 1920); Lj. Stojanović, Srpska crkva u međuvremenu od patrijarha Arsenija II do Makarija (Glas, 106); St. Dimitrijević, Kratak pregled istorije P. P. (Spomenica ustoličenja patrijarha Dimitrija u Peći, 1924).

Нема коментара:

Постави коментар