понедељак, 31. децембар 2012.

L’arte bizantina in Serbia

L’arte bizantina in Serbia

In rilievo

I Serbi, probabilmente provenienti dalla Serbia bianca (corrispondente in massima parte all’attuale alta Lusazia) con il nome di Serbi bianchi, si stabilirono dapprima in Tessaglia (territorio che secondo alcuni fu loro assegnato dall’imperatore bizantino Eraclio I come ricompensa per la vittoria contro gli Avari di Dalmazia) nel VI e nel VII secolo. Spinti dagli Avari, occuparono diversi territori dei Balcani.
Tra l’871 e il 875 la nazione serba si era convertita interamente al Cristianesimo, anche grazie all’opera di conversione dei grandi missionari slavi (ma originariamente provenienti da una famiglia patrizia greca) Cirillo e Metodio. I Serbi faticarono a raggiungere un’unità politica nazionale durante i secoli del Medioevo. La nazione era infatti divisa in numerosi tribù, alcune volte unite fra loro, ma molto spesso indipendenti l’una dall’altra. Ciascuna comunità era guidata da un capo o župan (suppano).
Fu la Quarta crociata che ebbe gli effetti più devastanti sull’impero bizantino espugnando Costantinopoli (sotto il comando del marchese del Monferrato) nel 1204. Come risultato venne fondato un regno feudale di breve durata, l’Impero Latino.
All’indomani della conquista latina di ampia parte dell’impero d’Oriente e della sua capitale, la decisa ascesa politica della Serbia si traduse, sul piano artistico, in un’intesa e considerevole attività sostenuta dalla dinastia dei Nemanjić, concomitante e conseguente al raggiungimento dell’autonomia politica con l’assunzione della corona regale nel 1217 e alla realizzazione dell’autonomia religiosa con il riconoscimento della chiesa autocefala nazionale poco più tardi.
Il figlio Stefano il Primo Coronato(Prvovenčani, re dal 1217)riceve le insegne regali dai legati di papa Onorio III.Ma il fratello del Prvovenčani, dopo anni di monachesimo sull’Athos fonderà l’autocefalia della chiesa serba ottenendone il riconoscimento del patriarca costantinopoliano in esilo a Nicea Manuele I Sarantenos.Cosi i serbi si convertirono stabilmente all’Ortodossia.
Dopo le tendenze filobizantine di Radoslav(1228-1234)e filobulgare di Vladislav(1234-1243), Uroš I rinsalderà i rapport con il mondo "franco".Lo sgardo–e la competizione–della Serbia duecentesca sono rivolti, dunque, tqnto verso Bisanzio, quanto verso l’Occidente.A partire dagli edifici religiosi di Studenica e di Žiča, nelle forme architettoniche la Serbia elabora un’originale combinazione di elementi occidentali e bizantini.
  KalenicLjubostinja
Ravanica Ravanica Ravanica Ravanica
Ravanica Ravanica Ravanica Ravanica
Ravanica Ravanica Ravanica Ravanica

Naupara


Naupara

Na desnoj obali reke Rasine, u selu Naupari kodKruševca, nalazi se istoimeni manastir sa crkvom posvećenom Bogorodici. Izgrađena je u osmoj deceniji14. veka. Prvi pisani podatak o Naupari nalazimo u Povelji kneza Lazara od 1382. kojom poklanja manastiru Drenči, između ostalog i “Dvor u Naupari sa crkvom”. O osnivaču Naupare nema određenih podataka, a prema legendi crkvu je sazidao despot Stefan.
Po arhitekturi liči na nešto ranije sazidanu Lazaricu i predstavlja spomenik moravske graditeljske škole. Današnji oblik dobila je rekonstrukcijom koja je izvršena 1835. po nalogu kneza Miloša Obrenovića.
Osnova je u obliku sažetog trikonhosa, a iznad središnjeg prostora uzdiže se kube koje se oslanja na pilastre i prislonjene luke, a nad pripratom je kula na sprat. Manastir Naupara posebno privlači svojim kamenim rozetama iznad portala, naročito većom koja uokviruje kružne reljefne predstave motiva sa srednjovekovnom simbolikom dvanaest meseci u godini.
Danas je Naupara ženski manastir u kome živi jedan broj monahinja obrađujući manji posed.

четвртак, 20. децембар 2012.

PROTOJEREJ SAVO B. JOVIĆ Stradanje sveštenstva Srpske Pravoslavne Crkve od 1945. do 1985. godine


PROTOJEREJ SAVO B. JOVIĆ Stradanje sveštenstva Srpske Pravoslavne Crkve od 1945. do 1985. godine

 
Mitropoliti


Arsenije Bradvarević
Damaskin Grdanički
Joanikije Lipovac
Josif Cvijović
Nektarije Krulj


Episkopi


Varnava Nastić
Vasilije Kostić
Venijamin Taušanović
Irinej Ćirić
Jovan Ilić
Makarije Đorđević
Pavle Stojčević, sada Patrijarh srpski


Arhimandriti


Ava Justin Popović
Atinagora Milanović 
Leontije


Igumani


Venijamin Nikolić
Makarije Popović
Pavle Panić
Naum Milković


Sinđel


Amvrosije


Jeromonasi


Aleksandar Perović
Antonije Dragović
Antonije Stevanović
Vasilije Strelček
Venijamin Nikolić
Vladimir Kubanski
Georgije Bojić
Georgije Sulić
Genadije Grbić
Gojko Ristić
Dimitrije Radmanović
Ilarion
Ilarion Živanov
Ilarion Kanazir
Isakije Koširin
Jakov Arsović
Jelisej Popović
Jeronim Polovina
Jona Vejinović
Jovan Veselinović
Justin Damjanović
Ksenofont
Makarije Novaković
Makarije Popović
Maksimilijan Zeljajić
Melentije Pešić
Mihailo Đusić
Mihailo Valenderić
Mitrofan Martinović
Nestor Ocić
Nikodim Sekulić
Pahomije Kralj
Pahomije Latinčić
Rafailo Babić
Sava Dražilov
Sava Lisjak
Sergije Mihailović
Sevastijan
Simeon Đačanin
Stefan Živković
Stefan Čakić
Teofan Grujić
Fotije Josifović


Sveštenici


Aleksandar Bojović
Aleksandar Jančić
Aleksandar Jevremović
Aleksandar Mitić
Aleksandar Nikolić
Aleksandar Sredojević
Aleksej Kriško
Andreja Arsić
Andreja Dimitrijević
Andrija Vlajković
Andrija Raičević
Andrija Raičević
Antonije Cvitanović
Antonije Jakšić
Antonije Nepomnjašik
Aranđel Stamenković
Arsenije Lazarević
Atanas Popovski
Blažo Martinović
Božidar Đikić
Božidar Arsić
Božidar Dimitrijsvić
Božidar Ćosović
Božidar Jovanović
Božidar Jović
Božidar Karadžić
Božidar Lukić
Božidar Marković
Božidar Milošević
Božidar Stefanović
Božina Minić
Boško Živadinović
Boško Savić
Bogomir Popović
Bogomir Popović
Bogoljub Josić
Bogoljub Jovanović
Bogoljub Nikolić
Bogosav Kovačević
Boris Livanov
Borislav Dimitrijević
Boro Simonović
Boško Popović
Branislav Šabić
Branisllv Pavić
Branko Đakovački
Branko Jakić
Branko Popović
Budimir Sokolović
Vajko Spasojević
Vasa Petrović
Vasilije Dovganić
Velimir Ivančević
Velimir Lazarević
Velimir Lazarević
Velimir Mijatović
Velimir Savković
Vitomir Purić
Vladan Kovačević
Vladeta Lukić
Vladimir Vešović
Vladimir Dimitrijević
Vladimir Ivančević
Vladimir Knežević
Vladimir Krukin
Vladimir Lazarević
Vladimir Radzjanko
Vladimir Slavković
Vlajko Šoljević
Vojin Sindžić
Vojin Inđić
Vojislav Aleksić 
Vojislav Marković
Vojislav Mijatović
Vukašin Ristivojević
Gligorije Baljošević
Gojko Krivokapić
Gljeb Kvjatkovski
Danilo Bjelokosić
Danilo Ćućan
Danilo Šiljak
Desimir Mikolić
Desimir Nikitović
Dimitrije Alimpijević
Dimitrije Jakšić
Dragoslav Veličković
Dragoslav Veljković
Dragutin Marinković
Dragutin Pavić
Dragutin Radovanović
Dušan Ivančević
Dušan Konstantinović
Dušan Kordić
Dušan Krsmanović
Dušan Letić
Dušan Mitošević
Dušan Mlađenović
Dušan Popović 
Dušan Popović
Dušan Prijović
Dušan Radovanović
Dušan Radović
Dušan Veselinović
Đorđe Božinović
Đorđe Grujica
Đura Marjanović
Đuro Grujica
Žarko Popović
Žarko Tomović
Živa Boldorac
Živan Savić
Živan Srećković
Živojin Arković
Živojin Arsić
Živojin Žikić
Živojin Marković
Živojin Trajković
Živorad Marić
Živko Todorović
Zdravko Živković
Ilija Bućin
Ilija Kosijer
Ilija Rakić
Ilija Ranković
Ivan Petrović
Ivan Petrović
Janko Stanić
Josif Josić
Jovan Avramović
Jovan Blagojević
Jovan Gajić
Jovan Kelić
Jovan Kukić
Jovan Marčetić
Jovan Obrenović
Jovan Preradović
Jovan Tonić
Jovan Uletilović
Kajica Kostrešević
Konstantin Konstantinović
Kosta Jovanović
Kuzman Sofronijević
Lazar Čavić
Lazar Novaković
Dimitrije Kolarov
Dobrislav Popović
Dobrivoje Jakovljević
Dobrivoje Stranjaković
Dobrosav Petrušić
Draško Miletić
Dragi Raković
Dragomir Obradović
Dragomir Niketić
Dragomir Petrović
Dragoljub Damjanović
Dragoljub Jovanović
Dragoljub Marković
Dragoljub Mladenović
Dragoljub Vasić
Dragoljub Savić
Dragoljub Stevanović
Dragoljub Šiljak
Dragoslav Obućina
Leonid Kostiljev
Luka Poček
Luka Vidaković
Luka Vujaš
Luka Marčetić
Ljubiša Bojić
Ljubiša Dinić
Ljubiša Dinić
Ljubivoje Milošević
Ljubodrag Petrović
Ljubomir Stojanović
Manojlo Govedarica
Manojlo Krga
Marko Živković
Marko Kusovac
Marko Solar
Marko Srdić
Mihail Šarić
Mihailo Šarik
Mihailo Šorik
Mihailo Borgić
Mihailo Cvetković
Mihailo Dašić
Mihailo Gačić
Mihailo Gazivoda
Mihailo Kotljarevski
Mihailo Radić
Mihailo Urošević
Miladin Bajazetov
Miladin Petrović
Milan Žorić
Milan Barnać
Milan Bogdanović
Milan Ciganović
Milan Kević
Milan Klisić
Milan Mijić
Milan Milić
Milan Pašić
Milan Sretenović
Milan Topalović
Milan Tucović
Mile Arežina
Mile Bojković
Mile Nikolić
Milenko Serdarević
Milija Lačković
Milivoje Rabrinović
Milivoje Tirnanić
Milisav Drakulović
Milo Navala
Miloje Mihailović
Miloš Popović
Miloš Jeftić
Miloš Joksimović
Miloje Janković
Milorad Cvetković
Milorad Balaban
Milorad Jovanović
Milorad V. Nikolić
Milorad Nikolić
Milorad Nikolić
Milorad Petrović
Milorad Popović
Milorad Popović
Milorad Stojanović
Milovan Glogovac
Milovan Popović
Milutin Prodanović
Milutin Radenković
Milutin Stojanović
Miodrag Mihajlović
Miodrag Milenović
Miodrag Obućina
Miroljub Josifović
Miroslav Glušac
Miroslav Milošević
Mitar Vujisić
Mitar Vujisić
Mihailo Miloševnć
Mihajlo Jevđević
Mladen Nikolić
Momčilo Grgurević
Naum Spirić
Neđo Janjić
Nedeljko Alvir
Nedeljko Rakočević
Nedeljko Streličić
Nikifor Kukavčić
Nikodim Novaković
Nikola Đorđević
Nikola Bogunović
Nikola Mandić 
Nikola Marković 
Nikola Pejović 
Nikola Sinkević 
Nikola Spasić 
Nikola Tasić 
Nikolaj Sinjkević 
Nikon Miljković 
Novica Popović 
Panto Bulatović 
Paun Protić 
Pavle Dožić 
Pavle Vrbica 
Perko Đipović
Petar Žorž 
Petar Lukić 
Petar Popov 
Petko Cirović 
Petronije Miljković
Predrag Radovanović 
Rade Mačkić 
Rade Tešović 
Radenko Gligić 
Radmilo Milićević 
Radoje Đurišić 
Radomir Popović 
Radosav Knežević 
Radovan Novović
Radule Božović 
Ratko Graovac 
Ratomir Dugalić 
Ratomir Milićević 
Ratomir Miličević 
Raško Milačić 
Risto Antonović
Sava Banković 
Sava Martinović 
Savo Jović 
Savo Ružić
Savo Šiljak 
Sibin Stanković 
Simeon Franeta 
Simo Kantar 
Simo Kondić
Simo Franetić 
Siniša Jovanović 
Siniša Vranić 
Slavko Popović 
Slavko Popović 
Slavoljub Pantić 
Sofronije Ivanović 
Slobodan Radojčić 
Srbislav Blažić 
Srboljub Bulić 
Sredoje Čutović 
Stanimir Apostolović
Stanislav Sekulić 
Stanislav Vasiljević
Stanko Ćirković 
Stanko Lazarević 
Stanko Šaulić 
Stanoje Žikić 
Stevan Balšić 
Stevan Marjanac 
Stevan Stošić 
Stevan Vlačić 
Stojan Cvetković 
Stojan Petrićević
Stojan Savić 
Stojan Stanković
Stojica Popović 
Svetolik Švabić 
Svetozar Lotika 
Svetozar Stojanović 
Tihomir Balšić
Todor Kondić 
Todor Tripunović 
Tomaš Tomašević 
Tomislav Jovanović 
Tomislav Stojanović 
Trifun Aranđelović 
Cvetan Necić 
Cviko Mojić 
Čedomir Kujundžić 
Čedomir Simić


Igumanija


Ekaterina


Monahinje


Ksenija
Leonida
Tajsija


Đakoni


Gavrilo Kovačina
Mladen Ružić
Petko Jovanovnć
Sava Čančarević
Simeon Sakulj
 

Popadije


Katarina Ruža


Iskušenik


Dika Lazarević


Bogoslovi


Božidar Drinjaković
Dragan Novaković
Dragan Stepković
Dragoljub Dragojlović
Dragoslav Ilić
Milan Đokić
Milan Kalauzov
Milan Mileusnić
Miroslav Milak

http://www.svetosavlje.org/biblioteka/Zitija/StradanjeSPC/Lat_StradanjeSPC.htm

понедељак, 17. децембар 2012.

Otac Rafajlo Hilendarac



Velibor V. Džomić: Srpski sveštenici ubijeni 1945. godine:.
protosinđel Antonije Dragović, sabrat manastira Žiče, 
jeromonah Mihailo Đusić, sabrat manastira Žiče, 
đakon Boško Živadinović, veroučitelj iz Kragujevca, 
protojerej Svetolik Švabić, paroh aranđelovački, 
jerej Budimir Sokolović, izbegli sveštenik iz Bosne, 
jerej Marko Živković, paroh dragocvetski, 
jerej Božidar Karadžić, paroh brekovski, 
đakon Žika Krupežević, đakon Saborne crkve u Smederevu, 
jeromonah Sergije Mihailović, sabrat manastira Kalenića, 
Ratko Radibratović, bogoslov iz Čajetine, 
jerej Mihailo Radić, paroh malokrčmarski, 
protosinđel Jovan Rapajić, sabrat manastira Žiče, 
protojerej Milan Sretenović, paroh kraljevački i 
protojerej Milan Tucović, paroh čačanski.

Čačak


субота, 1. децембар 2012.

Srpske Crkve: Bljeljina, Bjelovar, Dalj...




BJELOVAR









POZDRAV SVIMA ....


Dobrotom Topčidera

петак, 9. новембар 2012.

O nacionalnom srpskom stilu u novijoj crkvenoj arhitekturi


Godine 1906. raspisan je prvi konkurs za izgradnju Hrama sv. Save na Vračaru, u Beogradu. Konkurs je otvorio nova pitanja vezano za razvoj stila u srpskoj arhitekturi, a tim povodom pisali su Dimitrije T. Leko 1908. i Branko Tanazević 1909. godine. Teme oko kojih su se suprotstavljala mišljenja stručnjaka u periodu gotovo cele prve polovine XX veka bile su vezane za poštovanje arhitektonskog nasledja srpske arhitekture iz perioda srednjeg veka, zatim, za principe projektovanja gradjevine koji u sebi sadrže nacionalne elemente, te za način čitanja, tumačenja i primene ovih principa u arhitekturi. Oni arhitekti koji su bili isključivi u zalaganju za primenu istorijskih arhitektonskih uzora na celokupnom planu projektovanja, u svojoj težnji ka kristalizaciji srpskog nacionalnog stila i njegovoj primeni na sveobuhvatno područje arhitektonskog projektovanja, uključujući i profane objekte, izgubili su iz vida činjenicu da je poreklo tog stila bilo vezano isključivo za objekte sakralne arhitekture.
U periodu od početka pa do sredine prve dekade XX veka, dakle, srpski arhitekti u svojim projektima postepeno napuštaju do tada prisutnu bečku verziju neovizantijskog stila, koja je bila bliska njihovoj estetici zbog povezanosti ovog stila sa istorijskim nacionalnim arhitektonskim uzorima u Srbiji. Ova, bečka verzija neovizantijskog stila, u suštini je kompoziciono predstavljala neoromansku arhitekturalnu strukturu, na koju su pridodavani različiti vizantijski i ranohrišćanski citati. Umesto neovizantijskog stila, domaći arhitekti se sve više opredeljuju za strukturalne i dekorativne sklopove istorijskih srpskih graditeljskih uzora iz perioda srednjeg veka, koji su po njima predstavljali autentičan srpski arhitektonski izraz, odnosno, predstavljali su izvore srpskog nacionalnog stila.
Medju prvim primerima nacionalnog srpskog stila u arhitekturi bile su Crkva svetog Nikole u Trsteniku, koju je projektovao Dušan Živanović (1853-1937) iz 1903. i Crkva svetog Djordja na Oplencu, koju je projektovao Kosta J. Jovanović (1884-1934), nakon što je pobedio na konkursu, 1909. godine. Dušan Živanović se opredelio za nacionalnu varijantu stila obzirom na činjenicu da je studirao kod fon Hansena (Teofilus Edvard) u Beču vizantijsku arhitekturu, te da je najviše radio na projektima crkvenih gradjevina u srpsko- vizantijskom stilu, na kom polju je postigao i najviše uspeha. Crkva na Oplencu Jovanovića je, pak, projektovana da bude mauzolej dinastije Karadjordjević. Stilski značajan sakralni objekat izgradjen u srpskom nacionalnom stilu je još i Crkva svete Petke u Lapovu Jovana Stanojevića, iz 1907. godine.

Dobrotom S. Maldinija

четвртак, 25. октобар 2012.

понедељак, 22. октобар 2012.

Radoslav Grujić

Radoslav Grujić - pravoslavni sveštenik i srpski istoričar (Zemun, 29. VI 1879 - Hvar, 25. V 1955). Svršio bogosloviju u Sremskim Karlovcima 1899, studije prava u Beču 1908. i filosofsku grupu predmeta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1911, gde je i doktorirao 1919. Odmah po svršetku bogoslovije 1899. rukopoložen je za sveštenika i do 1904. službuje u rodnom mestu; 1904-1914. profesor je katiheta u Velikoj gimnaziji u Bjelovaru. Društveno se angažovao knjigom "Apologija srpskog naroda u Hrvatskoj i Slavoniji i njegovih glavnih obeležja" (1909) koja je bila koncipirana kao odgovor na optužbu protiv 53 Srba na Veleizdajničkom procesu u Zagrebu. Tokom Prvog svetskog rata bio je u zatvoru i internaciji. Od 1920. profesor nacionalne istorije na Filozofskom fakultetu u Skoplju, od 1937. profesor istorije Srpske pravoslavne crkve na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu. Sarađivao na organizovanju Filozofskog fakulteta u Skoplju, Skopskog naučnog društva i Muzeja Južne Srbije. Po odlasku u Beograd 1937. osnovao Muzej Srpske pravoslavne crkve i bio njegov upravnik. Izabran za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 1939. Za vreme Drugog svetskog rata radio na zbrinjavanju izbeglica i spašavanju svetiteljskih moštiju iz fruškogorskih manastira. Komunističke vlasti ga 1944. iz ideoloških razloga udaljuju s beogradskog univerziteta i lišavaju "nacionalne i građanske časti". Posle rata Grujić neumorno nastavlja raditi u Muzeju srpske pravoslavne crkve u Beogradu. Napisao je oko 270 radova i veliki broj priloga u Narodnoj enciklopediji srpsko-hrvatsko-slovenačkoj. Radove je pisao mahom na osnovu nove arhivske građe, iz političke, kulturne i crkvene istorije Srba u srednjem i novom veku. Među većim radovima ističu se njegove studije o manastirskim vlastelinstvima srednjovekovne Srbije, položaju seljaka u Slavoniji, Sremu i Bačkoj XVII i XVIII v., seobama Srba u Hrvatsku i Slavoniju i srpskim školama u Habzburškoj monarhiji. Detaljna bibliografija njegovih radova objavljena je knjizi Azbučnik srpske pravoslavne crkve po Radoslavu GrujićuBeograd 1994, str. 313-314. Kao dobar poznavalac izvorne građe i starina izdavao je izvore i vršio arheološka iskopavanja. Kod jedne porodice u selu Vrutoke blizu Gostivara našao je evanđelje bosanskog tipa pisano ćirilicom iz XIII-XIV veka, koje je od tada u nauci poznato kaoGrujićevo jevanđelje.

BIBLIOGRAFIJA


Radoslav M. Grujić
PRAVOSLAVNA SRPSKA CRKVA




BIBLIOGRAFIJA

Kratice periodičkih izdanja navedenih u Bibliografiji.

A. G. = Archiv fur osterreichische Geschichte, Wien.
A. Ph. = Archiv fur slawische Philologie, Wien-Berlin.
Bes. = Beseda , crkveni list, N. Sad.
B. G. = Bogoslovski Glasnik, Karlovci.
B. K. = Brankovo Kolo, Karlovci.
Br. = Bratstvo - Društva Sv. Save, Beograd.
V. C. = Vesnik Srpske Crkve, Beograd
Vid. = Vidovdan, Beograd.
V. V. = Византійскій Временникъ, Петроград.
V. V.-P. = Византійскій Врем.-Приложенія.
W. M. = Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien u. Herzegovina, Wien.
Glas = Glas Srpske Kraljevske Akademije, Beograd.
Glas I. = Glas Istine, Novi Sad.
Gl. = Glasnik Srpskog Učenog Društva, Beograd.
Gl. 2. od. = Glasnik Srp. Uč. Društva, 2-go odelenje.
Gl. M. = Glasnik Zemaljskog Muzeja, Sarajevo.
Gl. C. = Glasnik Pravoslavne Crkve, Beograd.
God. = Godišnjica Nikole Čupića, Beograd.
Delo = Delo, književ. list, Beograd.
Denk. ph. h. cl. = Denkschriften der kaiserl. Akad. d. Wissensch. in Wien. - Phil-hist. cl.
E. O. = Echo d' Orient.
Z. S. N. = Zabavnik Srpskih Novina, Krf.
I. = Istina, crkveni list, Zadar.
Ist. = Istočnik, crkv. list, Sarajevo.
I. A. I. = Изв?стія русск. археологичес. института въ Константинопол?.
J. = Javor, beletristič. list, Novi Sad.
K. = Kolo, književ. list, Beograd.
K. M. S. = Knjige Matice Srpske, Novi Sad.
C. E. U. = Collectio conciliorum recentiorum ecclesiae universae, Carigrad.
Let. = Letopis Matice Srpske, Novi Sad.
L. = Luča, beletrist. list, Cetinje.
N. B. P. = Narodna Biblioteka, Pančevo.
N. I. = Nova Iskra, ilustrov. list, Beograd.
Oe. R. = Oesterreichische Revue, Wien.
Pam. pis. = Памятники древ. писм. и искусства, Петроград.
Pr. = Prosvjeta, književ. list, Cetinje.
Rad = Rad Jugoslovenske Akademije Znanosti, Zagreb.
Sp. = Spomenik Srpske Kraljevske Akademije, Beograd.
S. I. N. = Srpske Ilustrovane Novine, Novi Sad.
S. S. = Srpski Sion, zvanični list Mitrop. Karlovačke, Karlovci.
S. K. 3. = Srpska Književna Zadruga, Beograd.
S. K. Gl. = Srpski Književni Glasnik, Beograd.
St. = Starine Jugoslovenske Akademije, Zagreb.
Star. = Starinar srp. arheološ. društva, Beograd.
Str. = Stražilovo, beletristič. list, Novi Sad.
Tv.-P. = Творенія святыхъ отцевъ. - Прибавленія, Москва.
Zeit. = Zeitschrift fur kathol. Theologie, Innsbruck.
Xr. V. = Hrišćanski Vesnik, Beograd.
Š. K. = Šematizam Arhidijeceze Karlovačke.
Š. P. = Šematizam Eparhije Pakračke.
Š. X. - Šematizam Mitropolije Hercegovačko-Zahumske.

U ovaj popis uneseni su n neki radovi, koji sami po sebi ne maju dovoljno kritičke vrednostn; ali se u njima često nalaze ne samo zanimljivi istorijski pabirci, nego i važni ispravni podatci, koji inače nigde nisu štampani.

A. STARA SRPSKA CRKVA

I. Zbirke izvora.

1. Farlati - Coleti, Illyricum sacrum I.-VIII., 1751.-1819.
2. A. Theiner, Vetera monumenta Slavorum Meridionalium I.-II., 1863. i 1875.
3. F. Racki, Documenta historiae chroatice period. antiquam illustrantia, 1877.
4. Smiciklas - Lasowski, Codex Diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae II.-VIII., 1904-1918.
5. Thalloczy, Jirecek, Sufflay, Acta Albanie I. 1910.
6. E. Fermendzin, Acta Bosne potisshnum ecclesiastica, 1892.
7. J. Crncic, Popa Dukljanina Letopis, 1874.
8. F. Miklosich, Monumenta Serbica, 1858.
9. P. Safarik, Pamatky drevniho pisem. Jihoslovanuv, 1873.
10. Karanotvrtković - Nikolajević, Srbskіi spomenici I. 1840.
11. M. Pucić, Spomenici srbskіi I.-II., 1858. i 1862.
12. Đ. Daničić, Rječnik iz knjiž. star. srp. I.-III., 1863.-1864.
13. Đ. Daničić, Životi kraljeva i arhiepiskopa srp., 1866.
14. I. Pavlović, Domaći izvori za srpsku istoriju I. 1877.
15. K. Jireček, Spomenici srpski. - Sp. 10.
16. Lj. Stojanović, Srpski rodoslovi n letopisi.- Gl. 53.
17. Lj. Stojanović, Svetogorski akti, biografije, etc. - Sa. 3.
18. St. Novaković, L?topisь carem srьbskim. - Sp. 48.
19. Lj. Stojanović, Stari srpski zapisi... I.-III, 1902.-1905.
20. T. Florinskій, Pamяtniki zak. d?at. Dušana, 1888.
21. St. Novaković, Zakonik Stefana Dušana cara srpskog, 1898.
22. C. Jirecek, Gesetzbuch des serb.caren Steph. Dusan. A. Ph 1900
23. St. Novaković, Zakonski spomenici srpskih država, 1912.
24. И. Ястребовъ, Стара Сербія и Албанія. - Сп. 41.

II. Opšta dela.

1. Sv. Niketić, Istoriski razvitak Srp. Crkve. - Gl. 27. i 31.
2. N. Ružičić, Pregled odnošaja Srp. i Grčke Crkve..., 1875.
3. N. Begović, Istorija Srbske Crkve... mladoj Srbadiji, 1877.?
4. N. Dučić, Istorija Srpske Pravoslavne Crkve, 1894.
5. N. Ružičić, Istorija Srpske Crkve I.-II., 1893. i 1895.
6. P. Švabić, Istorija Srpske Crkve za srednje škole, 1908.?

III. Ohridska Arhiepiskopija.

Literatura za najstariju crkvenu istoriju južnih Slovena štampana je u mojoj knjizi Hrišćanska Pravoslavna Crkva (Beograd 1920) str. 200. IV. 1-22.

1. H. Gelzer, Der Patriarchat von Achrida, 1902.
2. St. Novaković, Ohridska arhiepis. u poč. XI. v. - Glas 76.
3. B. Prokić, Prvi ohridski arhiepiskop Jovan. - Glas 88.
4. B. Prokić, Postanak ohridskog patrijarhata. - Glas 90.
5. И. Ивановъ, Български старини из Македония. 1908.

IV. Sv. Simeun i Sv. Sava.

1. K. Živković, Житіе святих сербских Симеона и Сави, 1794.
2. Đ. Daničić, Život Sv. Sim. i Sv. Save, od Domentiana, 1865.
3. St. Novaković, Zemljište rada Nemanjina.- God. 1.
4. Lj. Jovanović, Prilošci hronolog. života St Nemanje i Sv. Save. - Glas 64.
5. Lj. Kovačević, Nekoliko pitanja o St. Nemanji. - Glas 58.
6. D. Anastasijević, Otac Nemanjin, 1904.
7. D. Anastasijević, Godina smrti. Nemanjine, 1911.
8. M. Milojević, Pravila Sv. Sim. srp. iz vučit. prologa. - Gl. 32.
9. J. Ivanović, Sveti Sava. - Let. 8.
10. D. Nešić, Život Sv. Save prvog arhiep. srpskog. - Gl. 8.
11. N. Ružičić, Sveti Sava, 1879.
12. G. Popović, Pohvalna reč Sv. Savi. - Gl. 8.
13. Đ. Daničić, Poslanica Sv. Save... iz Jerusalima, 1872.
14. St. Novaković, Pismo Sv. Save od 1193. g. - Gl. 25.
15. N. Dučić, Sveti Sava. - Glas 39.
16. S. Vulović, O književnom radu Sv. Save, 1895.
17. A. Gavrilović, Sveti Sava, 1900.
18. M. Veselinović, Sv. Sava škol. patron u Srba. - Br. 12 i 13
19. J. Vučković, Sveti Sava, 1902.
20. P. Švabić, Sveti Sava. - Gl. C 1902.
21. D. Kovačević, Sv. Sava kao propovednik. - Gl. C 1901.
22. I. Ruvarac, Odlomak... o glavnim momentima u životu Sv. Save. - Let. 208.
23. Nilles-Hoffer, War Ezbischof Sava I. katholich? - Zeit 1900.
24. И. Пальмовъ, Иторич. взглядъ на начало автокеф. серб. церкви, 1891.
25. И. Пальмовъ, Новыя данныя о6ъ учрежденіи серб. архиеписк. Св. Саввою, 1892.
26. D. Ruzic, Die Bedeutung des Demetrios Chomatianos, 1893.
27. М. Дриновъ, О н?котор. трудахъ Хоматіана. - В. В. 1894. и 1895.
28. St. Novaković, Protest Dimitrija Homatijana. - S. S. 1905.
29. V. Nikolić, St. Prvovenčani... književnik XIII. v., 1897.
30. Lj. Kovačević, Žene i deca St. Prvovenčanoga. - Glas 60.

V. Arhiepiskopija i Patrijaršija Pećska.

1. П. Римскій, Краткое опис. серб. патріараха. - Лет. 1838.
2. Л. Мушицки, Сказаніе о житіи архіепіскоповъ всея серб. и помор. земли. - Гл. 1854. г.
3. St. Stanojević, Hronologija srp. arhiepiskopa. - Let. 184.
4. J. Gavrilović, Prostor Srpske Patrijaršije. - Gl. 9.
5. J. Gavrilović, O našim pećskim patrijarsima. - Gl. 19.
6. M. Milojević, Opšti list Patrijaršije Pećske. - Gl. 35.
7. St. Veselinović, Pećska katedra, 1890.
8. I. Ruvarac, O Arhiepiskopiji Pećskoj. - Let. 150.
9. I. Ruvarac, O katalozima pećskih patrijaraha. - Gl. 23.
10. K. Jirecek, Der Grossvezier M. Sokolovic und die serb. Patriarchen... - A. Ph. 9.
11. I. Ruvarac, Nochmals M. Sokolovic u. die serb. Patr. - A. Ph. 10.
12. I. Ruvarac, O pećskim patr. od Makarija do Ars. III. - I. 1888.
13. J. Tomić, Pećski patrijarh Jovan i pokret Hrišćana, 1903.
14. St. Dimitrijević, Odnošaji pećskih patrijaraha s Rusijom. - Glas 58 i 60.
15. St. Dimitrijević, Prilozi raspravi: Odnošaji. - Sp. 38.
16. St. Dimitrijević, Dokumenti odnosa između Srp. Crkve i Rusije. - Sp. 39.
17. И. Каптаревъ, Прі?здъ въ Москву... серб. іерарховъ. Тв.-П.
18. J. Tomić, Deset god. iz istor. Srp. Naroda i Crkve pod Turcima. - Gl. C. 1902.
19. J. Tomić, Patrijarh Ars. III. prema Mleč. i ćesaru. - Glas 70.
20. I. Ruvarac, Odlomci o grofu Đ. Brank. i A. Crnojeviću, 1896.
21. R. Grujić, Pisma peć. patrijar. iz 18. v. - Sp. 51.
22. I. Ruvarac, Povelja patrijarha Mojseja raškom mitropolitu A. Jovanoviću. - Sp. 37.
23. I. Ruvarac, Begstvo patr. Arsenija IV. - Gl. 23.
24. I. Ruvarac, Memoari V. Brkića o Balk. Poluost. - Sp. 10.
25. R. Grujić, Sedam pisama nefc. patrijarha V. Brkića. - Sp. 51.
26. St. Novaković, Crkveni vojvoda. Ostatak peć. patrijaraške hrisovulje u jednom običaju. - God. 11.
27. V. S. D., Dal' su bili Srbi ili Grci mitropoliti, što su molili za ukidanje fleh. Patrijaršije? - Gl. I. 1886.
28. Đ. Vukićević, Pećski patrijarh i Pevska Patrijaršija, 1894.
29. Đ. Vukićević, Da li se Pećska Patrijaršija 1767. kanonički ukinula...?, 1904.
30. D. Ruvarac, O ukinuću Pećske Patr. i njenom nasleđu, 1904
31. V. Pribićević, Akta o ukidanju Pećske Patr. - B. G. 1905.
32. N. Radojčić, Spomenici o ukidanju Pećske Patr. - B. G. 1909.
33. I. Jastrebov, Podaci za istoriju Srp. Crkve. - Gl. 40 i 42.
34. Đ. Daničić, Za crkv. istor. srpsku iz rukop. 17. v. - Gl. 11.
35. M. Milićević, Prilozi za istoriju Raške Mitrop. - Sp. 10.
36. I. Ruvarac, Raški episkopi i mitropoliti. - Glas 62.
37. P. Srećković, Čin bratotvoreniju, pobratimstvu. - Gl 63.
38. N. Ružičić, Obred ispoved. vere i prokl. jeretika. - Sp. 13.
39. R. Grujić, Naredbe Duš. Zak. protiv inoveraca. - V. C. 1900.
40. R. Grujić, Naredbe Duš. Zakonika o braku. - S. S. 1900.
45. R. Grujić, Immunitas realis stare srp. crkve. - Gl. C. 1900.
46. R. Grujić, Privilegium canonis u staroj srp. državi. - V. C 1901.
47. M. Spasić, Nešto o našoj Crkvi pod Turcima. - Gl. 1.
48. Č. Mijatović, Pre trista godina. - Gl. 36.
49. J. Tomić, Pre tri stoleća, 1894.
50. J. Tomić, O ustanku Srba u Banatu 1594., 1899.
51. M. Jovanović, Pogled na kulturu Islama u naš. nar. - Let. 134.
52. J. Vasiljević, Ostaci srp. crkava u Kuman. Reci. - God. 14.
53. C. Jirecek, Staat u. Gesellschaft im Mittelalterl. Serbien I.-III. 1914.
54. J. Cvijic, La Peninsule Balcanique, 1918.
55. St. Stanoyevitch, La civilis. du Peuple Serbe au M. Age, 1919.

VI. Rim i Srbi.

1. Sv. Niketić (prevod), Nasrtanje rimskih papa na Crkvu Srpsku i Hrvatsku. - Gl. 23.
2. K. Vojnovic, Crkva i drzava u Dubr. Republici. - Rad 121.
3. D. Popović, Odnošaji kralja Milutina... prema rimskim papama. - V. C. 1895.
4. D. Popović, Uloga srpskih vladara u borbi papstva s pravoslavljem. - V. C. 1896.
5. G. Markovic, Gli slavi ed i papi I.-II., 1897. (Hrv. prevod 1905.).
6. D. Popović, Nasrtaji papstva na Bosansku Crkvu za bana Matije Ninoslava, 1901.
7. J. Markovic, Dukljansko-barska metropolija, 1902.
8. P. Kosović, Župa Konavli u istoriji grada Dubrovnika. - God. 27 i 28.
9. M. Faber, Das Recht des Erzbischofs von Antivari auf den Titel Primas von Serbien. - W. M. 11.
10. St. Stanojević, Borba za samostalnost katoličke crkve u Nemanjićskoj državi, 1912.
11. N. Milaš, Ston u srednjim vijekovima, 1914.
12. F. Racki, Pismo prvovenc. kralja... papi Honoriju III. 1222. - St. 7.
13. I. Jastrebov, Sadržaj fermana katolič. sveštenstvu prema mitropolitima hercegovačkom i bosanskom. - Gl. 48.
14. M. Batinic, Djelovanje Franjevaca u Bosni i Herc. I.-III., 1881-1887.
15. J. Vladic, Uspomene o Rami i ramskom franjev. samostanu, 1882.

VII. Bogomili.

1. B. Petranović, Bogomili, crkva bosan. i krstjani, 1867.
2. F. Racki, Bogomili i Patareni. - Rad 7, 8 i 10.
3. G. Anđelić, Patareni u Bosni i Hercegovini. - Bes. 1868.
4. S. Kosanović, Bilješke o Bogomilima. - Gl. 37.
5. D. Ilić, Srpska demokratija u Sred. Veku (Bogum.). - Let. 1890.
6. C. Truhelka, Testamenat gosta Radina. - Gl. M. 1911.

VIII. Svetitelji.

1. S. Živanović, Правила молебная святыхъ србскихъ... (Srbljak Rimnički 1761., - Moskovski 1765.).
2. Mitropolit Mihail, Srbljak Beogradski 1861.
3. Đ. Daničić, Službe Srbima svecima. - Vid. 1862-3.
4. Еписк. Гермогенъ, Свитые южныхъ славянъ, 1899?.
5. (Anonim), Slike iz života Srba svetaca. - Hr. V. 1882.
6. M. Jakšić, Srbi sveci, 1899.
7. I. Ruvarac, Prilošci agiološki. - S. S. 1898.
8. D. Ruvarac, O Sv. Jovanu Vladimiru, 1892.
9. P. Srećković, Sv. Dimitrije i solunski Sloveni. - Gl. 18.
10 St. Novaković, Život Jovana Rilskog. - Gl. 22.
11. St. Novaković:, Život Joaćima Sarandaporskog. - Gl. 22.
12. J. Vasiljević, Sv. Prohor Pčinjski i njegov manastir. - God. 20.
13. M. Zečević, Život i vladavina Stevana Dečanskog I. 1903.
14. G. Popović, Sveti Uroš Peti, poslednji car srpski. - Gl. 11.
15. I. Ruvarac, Žitije cara Uroša od Pajsija patr. - Gl. 22.
16. I. Ruvarac, O Knezu Lazaru. - Str. 1887.
17. I. Ruvarac, Povesna slova o kn. Lazaru, desp. St. Brankoviću i kn. St. Štiljanoviću. - Let. 1874.
18. Đ. Daničić, Žitije Sv. Romila. - Gl. 9.
19. P. Sыrku, Monaha Grig. žitіe prep. Romila. - Pam. pis. 1900.
20. Đ. Daničić, Sv. Đurađ Kratovac, 1866.
21. St. Novaković, Služba i život Sv. Đ. Kratovca. - Gl. 21.
22. V. Jagić, Dodatak službi i životu Sv. Đ. Kratovca. - Gl. 40.
23. D. Ruvarac, I još nešto o živ. Sv. Đ. Kratovca. - God. 13.
24. I. Pavlović, O Sv. Luci i prenašanju u Srbiju. - Gl. 51.
25. St. Novaković, Apokrifno Žitije Sv. Petke. - Sp. 29.
26. M. Milojević, Pravila Sv. Petke - Paraskeve srp. - Gl. 31.
27. A. Vukomanović, Život arhiep. Maksima. - Glasnik 11.
28. N. Grujić, Iz života Sv. Maksima i m. Angeline. - S. S. 1905.
29. D. Vitković, Prilog službi i žit. Sv. Maksima. - B. G. 1908.
30. St. Novaković, Život Sv. Vasilija Novog. - Sp. 29.

IX. Manastiri.

1. D. Avramović, Описаніе древностей србски у Св. Гори, 1847.
2. Архим. Леонидъ, Описаніе серб. Лаври Хиландара, 1871.
3. S. Hilandarac, Istorija i opis manast. Hilandara, 1894.
4. H. Gelzer, Vom heiligen Berge und aus Makedonien, 1905.
5. Petit et Korablev, Actes de Chilandar I.-II., B. B. 17. - P. 1 i 2.
6. J. Šafarik, Tipik Sv. Save za Hilandar. - Gl. 20.
7. Arhim. Leonidъ, Tipik ili Ustav... Hilandara. - Gl. 42.
8. Episkop Dimitrije, Tipik Hilandarski. - Sp. 31.
9. V. Jagić, Tipik Hilandarski i njegov grčki izvor. - Sp. 34.
10. Đ. Daničić, Tipik Sv. Save za Orahovicu, 1866.
11. K. Jireček, Tipik Sv. Save za man. Studenicu. - Gl. 40.
12. D. Davidović, Жича Монастырь у Сербіи. - Лет. 1882.
13. V. Petković, Žiča. - V. C. 1911.
14. I. Putniković, Manastir Žiča. - Gl. C. 1910.
15; I. Radonić, Tri starine manastira Mileševe. - Ist. 1905.
16. St. Novaković, Manastir Banjska. - Glas 32.
17. G. Jurišić, Dečanski Prvenacъ, 1852.
18. S. Ristić, Dečanski Spomenici, 1864.
19. M. Milojević, Dečanske hrisovulje, 1880.
20. Bosanska vlada, Svetostefanski hrisovulj, 1890.
21. Lj. Kovačević, Svetostefanska hrisovulja. - Sp. 4.
22. Đ. Daničić, Hrisovulja kralja Stefana Treskavcu. - Gl. 13.
23. St. Novaković, Hrisovulja Dušana m. Treskavcu. - Gl. 41.
24. N. Ružičić, Razvaline man. Sv. Arh. Mihaila. - V. C. 1894.
25. J. Radonić, Kada je udaren temelj... Dušanovoj crkvi Arhanđela Mihaila. - Let. 180.
26. P. Kostić, Manastir Sv. Marka. - God. 30.
27. St. Novaković, Pšinjski pomenik. - Sp. 29.
28. St. Simić, Lesnovski manastir, 1913.
29. Č. Marjanović, Markov manastir, 1914.
30. Č. Marjanović, Manastir Sv. Jovana Bigorskog, 1915.
Z0. a. M. Veselinović, Bigorski i šiševski pomenici. - Sp. 10.
31. V. Trpić, Manastir Sv. Trojice u prizren. okrugu. - God. 28.
32. P. Lavrovski, O manastiru Ravanici. - Gl. 12.
33. J. Simović, Opis manastira Manasije, 1866.
34. A. Gavrilović, Zašto se Resava naziva Manas. - Gl. C. 1909.
35. A. Gavrilovic, O imenu Resave-Manasije... - Rad 184.
36. A. Bogdanović, Razni pečati m. Ravan. i Manas. - S. S. 1906.
37. M. Milićević, Skit sv. velikom. Đorđa. - God. 20.
38. M. Milićević, Manastir Kalenić. - 1897.
39. St. Novaković, Manastir Ubožac. - Glas 86.
40. A. Pejatović, Spisak fermana etc. y m. Sv. Trojice. - Sp 39.
40. a. P. Kostić, Pomenik m. Sv. Trojice kod Prizrena. - Sp. 49.
40. b. P. Kostić, O manast. Vojsilovici na Kosovu. - Sp. 49.
41. J. Radonić, Epistolar m. Prodroma (Slepče) iz 16. v. - Sp. 49.
42. I. Ruvarac, O bogorod. manas. u Radešinu u 15. v. - Pod. 20.
43. M. Veselanović, Jašunjski manastiri. - God. 29.
44. J. Čupić, Manastir Čokešina. - V. C. 1900.
45. M. Milićević, Zemlje manastira Blagoveštenja. - Sp. 19.
46. J. Šafarik, Dva pismena spomenika man. Rakovice. - Gl. 20.
47. P. Srećković, O manastirima Vinči i Slancima. - Sp. 19.
48. I. Ruvarac, Prilošci i građa za povest o srpskim manastirima. - Star. 1888. i 1889.
49. J. Čupić, Crkva Dreiovačka. - V. C. 1004.
50. P. Švabić, Manastir Sukovo. - Gl. C. 1902.
51. M. Milićević, Manastiri u Srbiji. - Gl. 21.
52. J. Veselić, Opis manastira u Srbiji, 1867.
53. S. Dečanac, Manastiri u Kraljevini Srbiji, 1899.
54. B. Jovanović, Man. nepokret. imanje u Srbiji. - Gl. 62 i 64.
55. F. Radičević, Pivski man. i njegove znamenitosti. - Pr. 1890.
56. M. Dožić, O nastojateljima manastira Morače. - Pr. 1901.
57. F. Radičević, O Vranjanskom manastiru. - Pr. 1892.-3.
58. F. Radičević, O manastiru Ćeliji Piperskoj.- Pr. 1892.-3.
59. A. Jovičević, Opis manastira Dobrilovine. - Pr. 1898.
60. L. Ninković, Opis manastira Dobrićeva. - Pr. 1899.
61. L. Ninković, Opis manastira Kosijerova. - Pr. 1899.
62. L. Ninković, Ruševine man. Sv. Petra i Pavla. - Pr. 1900.
63. L. Ninković, Crkve u predgrađu Trebinja. - Pr. 1900.
64. M. Crnogorčević, Man. Savina u Boci Kotorskoj. - V. C. 1901.
65. T. Popović, Manastir Savina, 1909.
66. G. Petranović, Пов?стъ о ман. Драговићу, 1859.
67. V. Corovic, Die Herzegowinischen Kloster... - W. M. 13.
68. M. Đuković, Manastir Sv. Trojice Tavna. - Ist. 1898.
69. R. Simonović, Man. Žitomislić. - Let. 168 i 169.
70. I. Ruvarac, Das Kloster Ozren. - A. Ph. 1893.
71. I. Ruvarac, Pravosl. manastiri u Sremu. - Š. A. K. 1890.
72. L. Popović, Srp. pravosl. man. Epar. Vršačke. - S. S. 1899.
73. R. Grujić, Prilošci istor. banat. manast. - B. G. 1905.-1906.
74. I. Zeremski, Srpski manastiri u Banatu, 1907.
75. J. Szentklaray, A szerb monosteregy hazak... 1908.
76. D. Ruvarac, Opis frušk. manastira 1753. - S. S. 1903., 1904.
77. D. Ruvarac, Radnja srp. jerarhije 1874. oko povraćanja manastira Hodoša. - B. G. 1902.
78. V. Rakić, Istorija manastira Feneka, 1799.
79. J. Milković, Пов?ть о общежител. монаст. Войловиц?, 1801.
80. D. Krstić, Spomen drevnosti frušk. m. Krušedola, 1840.
81. S. Petković, M. Krušedol od 1754.-1774. - S. S. 1905, 1906.
82. I. Radič, Povest o manast. Hopovu, 1847.
83. D. Ruvarac, O manastiru Rači i Beočinu. - Sp. 33.
84. M. Đorđević, Istorija manastira Kovilja, 1891.
85. V. Krasić, Manastir Grabovac. - Let. 158.-160.
86. S. Popić, Manastir Ravanica - Vrdnik, 1899.
87. M. Milićević, Iz Fruške Gore. Man. Grgeteg i Rakovac. - God. 20.
88. T. Ostojić, Cirkulari mitr. P. Nenadovića manastirima. - S. S. 1907.
89. -- Monašeska Pravila 1777., v. Glas 80.
90. D. Ruvarac, Pravila za kaluđere... - Javor 1887.
91. Đ. Rajković, O manastiru Marči. - Let. 123.
92. R. Grujić, Propast manastira Marče. - K. S. 1908.
93. V. Krasić, Manastir Lepavina. - Let. 158 i 159.
94. D. Vitković, Prilog istoriji manas. Lepavine. - B. G. 1909.
95. D. Vitković, Zapisi manastira Lepavine. - B. G. 1907.
96. R. Grujić, O manastiru Kutini-Bršljancu. - B. G. 1907.
97. D. Vitković, Manastir Kutina-Bršljanac. - B. G. 1910.
98. V. Krasić, Opis manastira Pakre. - St. 1886.
99. L. Bogdanović, Starine man. Pakre. - Ist. 1899.
100. V. Krasić, Opis man. Orahovice. - Let. 143.
101. R. Grujić, Odnošaji svetog. man. s mitr. Karlovač. - Sp. 51.
102. R. Grujić, Prilošci za istor. odnošaja karl. mitropolita sa Istokom i Sv. Gorom. - Sp. 51.
103. M. Veselinović, Srpske kaluđerice. - Glas 80.
104. V. Marković, Pravoslavno monaštvo i manastiri u srednjevekov. Srbiji, 1920.

X. Književnost i Prosveta.

1. P. Safarik, Geschichte der sudslaw. Literatur I.-III., 1864-1865.
2. V. Jagic, Historija knjizevnosti naroda hrv. i srpskoga I. 1867.
3. St. Novaković, Istorija srpske književnosti, 1871?.
4. D. Surmin, Povjest knjizevnosti hrvatske i srpske, 1898.
5. M. Murko, Geschichte der altern sudslawischen Literaturen, 1908.
6. A. Gavrilović, Istorija srp. i hrvat. književnosti, I. 1910.
7. P. Popović. Pregled srpske književnosti, 1920?.
8. St. Novaković, Prvi osnovi sloven. književ. među balkan. Slovenima. Legenda o Vladimiru i Kosari, 1893.
9. St. Stanojević, O sklopu Nemanjine biografije od St. Prvovenčanoga. - Glas 49.
10. P. Srećković, Tvorenija Domentijana i Teodosija. - Sp. 32.
11. St. Stanojevic, Die Biographie Stefan Lazarevics von Konst. dem Philosophen als geschichtsquelle. - A. Ph. 1896.
12. Sv. Vulović, Beleške o arhiepiskopu Nikodimu. - Gl. 43.
13. Vl. Nikolić, Arhiepiskop Danilo II., 1898.
14. A. Gavrilović, Pitanje o sklopu Nemanjine biografije od St. Prvovenčanoga. - Glas 55.
15. D. Kovačević, Danilo II. arhiep. kao propovednik - Gl. C. 1901.
16. D. Kovačević, Jevstatije I. arh. kao propovednik. - Gl. C. 1901.
17. D. Kovačević, Sv. Arsenije I. arhiepiskop kao propovednik. - Gl. C. 1901.
18. D. Kovačević, Srbi mitropoliti i crkveni pisci u Rusiji. - Gl. C. 1902., 1903.
19. P. Srećković, Grig. Camblak mitrop. kijevski. - V. C. 1895.
20. I. Nekrasov, Pahomije Srbin pisac XV. v. (Preveo D. Prica). - Glas I. 1886.-7.
21. Lj. Stojanović, Miroslavljevo jevanđelje. - Sp. 20.
22. St. Novaković, Jezik Stare Srpske Crkve. - Hr. V. 1889.
23. P. Srećković, Zbornik popa Dragolja. - Sp. 5.
24. V. Vukosavić, Stari studenički Zbornik. - Sp. 38.
25. P. Srećković, Zbornik mitropol. Mihaila. - Sp. 15.
26. J. Vasiljević, Maćedonski Zbornik prošlog veka. - Sp. 31.
27. N. Dučić, Krmčija Moračka, 1877.
28. N. Ružičić, Lepavinskn Carostavnik. - Sp. 38.
29. J. Vasiljević, Bugarski Zbornik pisan u Slancima. - Sp. 49.
30. St. Novaković, Matije Vlastara Sintagmat, 1907.
31. M. Speranski, Istoriska paleja. - Sp. 16,
32. N. Ružičić, Stari srp. rukopasa u Jugosl. Akad. - Sp. 38.
33. R. Grujić, Iz lektire naših praotaca. - Ist. 1910.
34. V. Ćorović, Apokrif o drugom dolasku I. Hrista. - Sp. 49.
35. V. Jagić, Razum i filozof. iz srp. knjiž. starina. - Sp. 13.
36. И. Каратаевъ, Описаніе славенно-русскихъ книгъ, напечатаннихъ кирилов. буквами, 1883.
37. Sv. Vulović, Opis sloven. rukop. Sofij. Biblioteke. - Sp. 37.
38. Lj. Stojanović, Katalog rukopisa i starih štampanih knjiga u Srp. Kralj. Akademiji, 1902.
39. Vl. Krasić, Psaltir V. Vukovića od g. 1546. - Glas I. 1888.
40. Lj. Stojanović, Prilozi ka bibliografija starih srpskih štampanih knjiga. - Glas. 66.
41. Đ. Rajković, Građa za istor. štamparija u Srba. - Let. 117.
42. I. Ruvarac, O cetinjskoj štampariji... - Glas 40.
43. V. Jagic, Der erste Cetinjer Kirchendruck vom Jahre 1494. - Denk, ph. h. cl. 43.
44. Lj. Stojanović, Stare srpske štamparije. - S. K. Gl. 1902.
45. M. Vukićević, Škole u državi Nemanjića. - God. 18.
46. Đ. Daničić, Tajna bukvica u starim rukopisima. - Gl. 11.
47. D. Kostić, Tajno pisanje u spomenicama srpskim. - Glas 53.
48. T. Ostojic, Eine serbischen geheimschrift... - A. Ph. 14.
49. D. Kostić, Tajno pisanje u južnosloven. ćirilovskim spomenicima. - Glas 92.
50. S. Petković, Opis rukopisa man. Krušedola, 1914.

XI. Umetnost.

1. F. Kanic. Vizantijski spomenici po Srbiji, 1862 (Preveo A. Sandić).
2. F. Kanitz, Uber alt-und neuserbische Kirchenbaukunst, 1864.
3. Valtrović i Milutinović, Izveštajio arheol. istraživanjima od 1872.-1885. - Gl. 36, 41, 44, 46, 47, 48, 52, 53 i 64.
4. M. Waltrowits, O ?????????. Mittheilungen uber neuere Forschungen auf dem gebiete serbischer Kirchenbaukunst, 1878.
5. M. Valtrović, Stare srp. crkv građevine. - S. I. N. 1881.
6. M. Valtrović, Manastiri Rudenica, Studenica i Drenča. - S. I. N. 1881. i 1882.
7. D. Milutinović, Man. Jovanje pod Kablarom. - S. I. N. 1882.
8. M. Valtrović, Pogled na staru srp. arhitekturu. - Glas 17.
9. M. Valtrović, Kratka reč o nekim starim srp. crkvenim spomenicima. - B. K. 1898.
10. Đ. Stratimirović, O prošlosti i neimarstvu Boke Kotorske. - Sp. 28
11. E. Eitelberger, Die mittelalterl. Kunstdenkmale Dalmatiens, 1884.
12. P. Milюkovъ, Hristіanskія drevnosti zapadnoй Makedonіi. - I. A. I. 1899.
13. Ch. Diehl, Manuel de l'art byzantin, 1900.
14. A. Stefanović, Stara srp. crkv. arhitektura. - S. K. Gl. 1903.
15. П. Покрышкинъ, Православная церковная архитектура XII-X?III ст. въ нын?ш. серб. королевств?, 1906.
16. V. Petković, Žiča. - Starinar 1906., 1907. i 1909.
17. B. Nikolajević, O srpskoj crkvenoj arhitekturi. - Delo 1907.
18. Н. Кондаковъ, Македония. Археологическое путешествіе, 1909.
19. G. Bals, Une visite a quelques eglises de Serbie, 1911.
20. G. Millet, L'ancien art serbe. - Revue d'art ancien 1917.
21. D. Petrovievitch, Les cathedrales de Serbie, 1917.
22. M. Pupin - T. Jackson, Serbian Orthodox Church, 1918.
23. G. Millet, L'ancien art serbe. Les eglises, 1919.
24. M. Valtrović, Pravoslavnost u današnjem živopisu u Srbiji, 1886.
25. J. Vučković, Glavni mom. iz istor. hrišć. stavrografije, 1889.
26. G-č, Nešto o nepravoslavnosti nekih ikona. - S. S. 1891.
27. L. Bogdanović, Srbi slikari. - S. S. 1900., 1901., 1902. i 1905.
28. Ep. Dimitrije, Ikona Jovana Matije Basarabe. - Sp. 32.
29. V. Petković, Ikonografija man. crkava u Srbiji. - N. I. 1906.
30. V. Petković, Freske iz unutr. narteksa crkve u Kaleniću. - Star. 1908.
31. I. Strzygowski, Die Miniaturen des serbischen Psalters d. Bibl. in Munchen - Denk. ph. h. cl. 62.
32. B. Petković, Srpska umetnost u Ohridu. - 3. S. N. 6r. 16., 1918.
33. St. Novaković, Zvona gradačka. - Gl. 41.
34. M. Valtrović, Stara srpska zvona. - S. I. N. 1881.

B. SAVREMENA SRPSKA CRKVA.

I. Mitropolija Karlovačka.

1. F. Taube, Historische u. geograph. Beschreibung des Konigreiches Slavonien und Herzogthums Syrmien I.-II., 1777.
2. J. Csaplovics, Slavonien u. zum Theil Croatien I.-II., 1819.
3. А. Стоячковићъ, Черте живота народа србскогъ, 1849.
4. A. Stojacskovics, Ueber die staatsrechtlichen Verhaltnisse der Serben in der Wojwodina, 1860.
5. K. Czoernig, Ethnographie der osterreichischen Monarchie I.-III., 1855.
6. J. Subotic, Darstellung der Rechtsverhaltnisse der serb. Nation in Ungarn, 1849.
7. J. Jirecek, Actenmassige Darstellung der Verhaltnisse der griechisch-nichtunirten Hierarchie, 1861.
8. G. Vitković, Spomenici iz budimskog i peštanskog arhiva. - Gl. 2. od. 3, 4, 5 i 6.
9. T. Živković, Srpska Narodna Crkva, 1868.
10. G. Vitković, Kritički pogled na prošlost Srba u Ugarskoj. - Gl. 25, 28, 30, 37, 38, 39, 43.
11. E. Picot, Les Serbes de Hongrie, 1873. Srp. prevod 1883.
12. J. Borota, Karlovickaя Mitr. vъ posl?d. 10 l?tъ. - H. Č. 1876.
13. R. Radic, Die Serben in Ungarn, 1875.
14. R. Radic, Die Verfassung der orthodox-katholischen Kirche bei den Serben in Oester.-Ungarn, 1877.
15. R. Radic, Beitrage zur Geschichte der serb. Kirche im 18. Jhdte, 1880.
16. J. Schwicker, Politische Geschichte der Serben in Ungarn, 1880.
17. J. Schwicker, Die Vereinigung der Serbischen Metropolien von Belgrad und Karlovitz 1731., 1881. - Prevod u V. C. 1894.
18. J. Bidermann, Die Griechisch-Glaubigen u. ihr Kirchenwesen in Oesterreich-Ungarn, 1884.
19. N. Nilles, Symbolae ad illustrandam historiam Ecclesiae Orientalis in terris cor. S. Stephani I.-II., 1885.
20. G. Vitković, Srpski istorija i književni spomenici. - Gl. 67.
21. D. Ruvarac, Postanak i razvitak srpske crkv. narodne avtonomije. 1899.
22. G. Boljarić, Listak iz povjesnice Srp. Pravosl. Crkve u Ugarskoj. - S. S. 1898.
23. D. Ruvarac, Srp. Mitropol. Karl. oko pol. XVIII. v., 1902.
24. M. Cearvich, L'eglise serbe orthodose de Hongrie. - E. O. 1902.
25. J. Radonić, Prilošci istoriji Srba u Ugarskoj, krajem XVII. i početkom XVIII. v. - Let. 1904.
26. L. Petit, Serborum per Hungariam constitutorum ordinationes ecclesiastice... - C. E. U. XXXIX., 1906.
27. R. Grujić, Kako se postupalo sa srpskim molbama na ćesarevu dvoru... - K. M. S. 18, 1906.
28. J. Radonić, Prilozi za istoriju Srba u Ugarskoj u XVI., XVII. i XVIII. v. I. - K. M. S. 1909.
29. D. Posniković, Pisma vladike Danila, patr. Arsenija IV. i mitrop. P. Nenadovića. - Sp. 17.
30. T. Mandić, Uspomene iz našeg crkveno-narodnog života I-III. - Let. 204 i K. M. S. 1900.-1902.
31. J. Subotić, Život (Autobiografija) I.-V. - K. M. S. 1901., 1902., 1905. i 1910.
32. N. Grujić, Autobiografija. - B. G. 1904 i 1905. Izd. I. Zeremski.
33. P. Runjanin, Autobiografija. - B. G. 1914. Izd. N. Radojčić.
34. Д. Якшичъ, Изъ церков. исторіи православ. Сербовъ, 1911.
35. St. Stanoyevitch, Le Role des Serbes de Hongrie, 1919.
36. Y. Radonitch, Histoire des Serbes de Hongrie, 1919.
37. X. Жефаровичъ, Привилегіи... народу Іллиріко Рассианскому - дарованныя, 1743.
38. J. Jirecek, Die serbischen Privilegien, Verhandlungs-Congresse und Synoden. - O. R. 7 i 8.
39. K. Subotić, Ugovori Leopolda I. i Srp. Naroda. - Let. 184.
40. M. Jakšić, Priroda prelaza Srba u Ugarsku 1690. i privilegije. - Let. 206.
41. D. R., Srpske privilegije i pravice 1690-1743. - S. S. 1907.
42. R. Grujić, Gde je osnov našim Nar.-crk. Saborima? - B. G. 1908.
43. Đ. Vukićević, Kongresi ovostr. Srba. - Let. 1861.-1863.
44. D Ruvarac, Srp. Nar.-crk. Sabori od 1690. do danas. - N. V. 1889.
45. R. Grujić, Prvi privileg. Nar.-crk. Sabor 1708. - K. C. 1908.
46. Đ. Rajković, Srp. Nar. Sabor meseca maja 1730. - Let. 113.
47. D. Ruvarac, Protokol o plenipotenciji svjaščenih i mirskih deputirtov... ljeta 1735. - Let. 165.
48. D. Ruvarac, Narodni Sabor od 1744. - S. S. 1903.
49. M. Jakšić, Dva Srpska Sabora 1748 i 1749. - B. G. 1902.
50. Đ. Rajković, Srpski Narodni crkv. Sabor 1769. - Let. 114.
51. Anonim, Akta Sabora srbskogъ u Temišvaru 1790., 1861.
52. К. Ђ. П., Српскій Народ. Саборъ 1839., - 1840.
53. J. Đorđević, Radnja Blagoveštenskog Sabora 1861., - 1861.
54. St. Pavlović, Srpski Narodni Sabor 1861., - 1870.
55. J. Adamović, Privilegije Srp. Naroda u Ugarskoj i rad Blagovešt. Sabora 1872. - Let. 1872.
56. П. Николић, Народній Саборъ 1864., - 1864.
57. St. Pavlović, Raspust preobraženskog Narodno-crkvenog Sabora 1872. - Let. 1872.
58. Đ. Zvekić, Rasprava ugar. sabora 1868. o zakon. predlogu istočno-pravoslav. crkve, 1868.
59. D. Ruvarac, Rad Sinodski 1774 i 1775. - S. S. 1903.
60. D. Ruvarac, Skup istočno-pravosl. arhijereja u Beču 1850.-51. g. - S. S. 1903.
61. V. Borocki, O episkopatu sremskom. - Let. 94.
62. I. Ruvarac, Kratki istor. nacrt episk. u Sremu. - Š. K. 1884.
63. R. Grujić, Prilozi za istoriju Srba u Austro-Ugarskoj u doba patr. Arsenija III. - Sp. 51.
64. D. Ruvarac, Prilozi za istor. arhiepiskopa i episkopa u Mitrop. Karlovačkoj. - Let. 1899. i 1900.
65. D. Ruvarac, Testamenti vladičanski. - S. S. 1905.
66. D. Ruvarac, Arhiv za istoriju Mitropolije Karlovačke I.-III, 1912.-1914.
67. D. Vitković, Dva pisma patrijar. Arsenija III. - S. S. 1906.
68. D. Vitković, Putovanje patr. Ars. III. u Hrvatsku. - G. C. 1906.
69. D. Vitkovic, Patrijarh Arsenije III. u Pakracu. - St. 37.
70. R. Grujić, Tri pisma Leopolda I. carig. patrijarsima.- Sp. 51.
71. J. Radonić, Isaija Đaković, 1910.
72. J. Radonić. Grof Đorđe Branković, 1911.
73. D. Ruvarac, Mojsije Petrović mitropolit beograd. - Sp. 34.
74. D. Ruvarac, Istorično-kritična crta o Vićent. Jovanoviću, 1886.
75. M. Ludajić, O Vićentiju Jovanoviću. - Glas I. 1888.
76. D. Ruvarac, Život i radnja Vić. Jovanovića. - S. S. 1893.
77. M. Jakšić, O Vićentiju Jovanoviću. - Let. 199-204.
78. M. Jakšić, O Arsen. IV. Jovanoviću Šakabenti. - B. K. 1899.
79. D. Ruvarac, Korespodencija patr. Arsenija IV. - S. S. 1907.
80. P. Pavlović, Avtobiografija. - S. S. 1905. Izdao D. R.
81. G. Vitković, Izveštaj M. Ratkovića egzarha. - Gl. 56.
82. Đ. Rajković. Mitropolit P. Nenadović. - Glas I. 1884.
83. V. Krasić, Dve stare sinđelije. - Glas I. 1886.
84. G. Vidicki, Patr. J. Rajačić i vl. P. Atanacković. - S. S. 1903.
85. D. Ruvarac, Pat. J. Rajačić i P. Atanacković. - S. S. 1903.
86. D. R., O životu i radu prote J. Ivanovića. - B. G. 1909.
87. D. R., Arhimandrit Sava Pavišević. - B. G. 1911.
88. A. Dragosavljević, Srpski vladika u Pečuju. - Let. 25.
89. D. Ruvarac, Vladika jegar. Jefrem Banjanin. - S. S. 1905.
90. P. Atanacković, Pov?st rezidenccіe episkopata bud. - 1846.
91. П. Римскій, Животопис. Д. Поповића еп. будим. - Лет. 1857.
92 A. Sandić, Vršački vlad. T. Nestorović. - S. S. 1891.
93. M. Šević, Episkopi vršačke eparhije. - S. S. 1899.
94. M. Protić, Srpske crkve u Vršcu. - B. G. 1907.
95. A. Đukić, O prošlosti Prav. Crkve u Šajkajškoj. - S. S. 1893.
96. Đ. Rajković, Vladika A. Radivojević. - Let. 127.
97. D. Ruvarac, A. Radivojević vladika bački. - S. S. 1903.
98. I. Ruvarac, O postanku dijeceze pakračke. - Š. P. 1898.
99. R. Grujić, Građa za istoriju Pakrač. Vladičan. - B. G. 1906.
100. M. Šević, Zapisi o smrti pakračkih vladika 1743. i 1757. - S. S. 1897.
101. D. R., Pisma J. Putnika vlad. pakračkog St. Stankoviću arhim. orahovičkom. - S S. 1903.
102. V. Krasić, Kiril Živković vl. pakrački. - Glas I. 1884.
103. Sofr. Kirilović, Autobiografija. - Glas I. 1885.
104. L. Bogdanović, O egzarhu Gerasimu Radosavljeviću. - S. S. 1906.
105. L. Bogdanović, Srp. crkva Sv. Đurđa u Varaždinu. - S. C. 1897.
106. L. Bogdanović, Srp. crkva Sv. Nikole u V. Kanjiži. - B. G. 1909.
107. Vl. Krasić, Episkopi zrinopolj. i kostajnički. Gl. I. 1887.
108. Đ. Rajković, Vladika Danilo Jakšić. - Let. 134.
109. Đ. R., Vladika Mojsije Mioković. - Glas I. 1885.
110. M. Grbić, Karlovačko Vladičanstvo I.-III., 1891.-1893.
111. P. Krajnović, Srpska Crkva na Lici 1400.-1708., 1892.
112. D. Vitković, Prilog istor. karlovač. vladič. - B. G. 1909.
113. D. Ruvarac, E. Jovanović episkop karlštatski - S. S. 1904.
114. R. Marković, Pravosl. srp. parohija u Inđiji, 1901.
115. J. Kozobarić, Pravosl. srp. paroh. u Iloku, 1909.
116. J. Kozobarić, Pravosl. srp. paroh. u Grku, 1911.
117. V. Teofanonić, Pravosl. srp. paroh. u Čurugu, 1901.
118. M. Vujić, Pravosl. srp. paroh. u Dobrici, 1902.
119. D. Nikolić, Pravosl. srp. paroh. u Srp. Krsturu, 1909.
120. N. Barački, Pravosl. srp. paroh. u Bega Sv. Đurđu, 1909.
121. M. Szent-Ivany, Disertatio chronologico-polemica de ortu etc. Schismaticis Graeci.... In gratum Unitorum Valahorum, Ruthenorum et Rascianorum sub Corona Hungariae, 1703.
122. J. Fiedler, Beitrage zur Union der Valachen in Slavonien u. Syrmien. - A. G. 37.
123. J. Schwicker, Zur Geschichte der kirchl. Union in der Croatischen Militergrenze. - A. G. 52.
124. Đ. Rajković, Žumberačka Unija. - J. 1875.
125. N. Nilles, Uber die griech.-kathol. Diocese Svidnica. - Zeit. 1884.
126. M. Grbić, Unija u Tržiću i pogib. popa N. Gaćeše. - I. 1888.
127. J. Vučković, Prilog istor Pravosl. Crkve u Varažd. Generalatu. - I. 1888.
128. D. Ruvarac, Hrvat.-severinsko vladičanstvo.- S. S. 1905.
129. R. Grujić, Prilozi istoriji odnošaja naših s Rumunima. - S. S. 1905.-1906.
130. R. Grujić, Borba Srba sa unijaćenjem Rumuna u Vel. Varad. Eparhiji. - S. S. 1906.
131. D. Vitković, Jedno pismo marčan. vladike Pavla Zorčića. - S. S. 1907.
132. N. Kukić, Unija u Pogancu, 1900.
133. M. Solarić, Unija u Vel. Pisanici. - B. G. 1905.
134. Н. Пешровъ,Историческій взглядъ на взаймныя отнош. между сербами и русскими въ образованіи и литератур?, 1876.
135. I. Ruvarac, Šta se pokušavalo, da se kod nas osnuje seminarija. - Glas I. 1887.
136. D. Ruvarac, Pozivi... i odzivi oko podizanja srp. škola i fondova, 1894.
137. M. Nešković, Istor. srp. škola u Austro-Ugar., 1897.
138. П. Кулаковскій, Начало русской школы у Сербовъ въ XVIII. в., 1903.
139. R. Grujić, Srpske Škole od 1718.-1739., 1908.
140. R. Grujić, Prilozi za ist. srp. škola u prvoj pol. 18. v. - Sp. 49.
141. D. Ruvarac, Pisma M. Suvorova i mitr. M. Petrovića. - Sp. 49.
142. J. Vučković, K pitanju o svetos. škol. svečanosti. - S. S. 1904.
143. V. Pribićević, Srbi pit. Kijev. Duh. Akadem. - B. G. 1905.
144. A. Cuvaj, Grada za povij. skolstva Hrv. i Slav. I.-III., 1907.-1911.
145. R. Grujić, Pokušaj osnivanja jedne srp. štamparije u polov. 18. veka. - S. K. G. 25.
146. R. Grujić, Prilozi za istor. srp. štamparija. - Sp. 40.
147. R. Grujić, Apologija Srp. Naroda u Hrv. i Slavoniji, 1909.
148. J. Radonić, Prilošci ist. slov. preporođaja. - Let. 201-203.
149. T. Ostojić, Srpska Književnost od vel. seobe do Dos. Obradovića, 1905.
150. J. Skerlić, Srpska Književnost u XVIII. v., 1909.
151. M. Milićević, Pomenik znamen. ljudi Srp. Naroda, 1880.
152. A. Gavrilović, Znameniti Srbi XIX. v., 1901-1904.
153. D. Ruvarac, Zaharija Orfelin.- Sp. 10.
154. T. Ostojić, Dositej Obradović u Hopovu, 1907.
155. P. Švabić, Dositej Obradović i njegov značaj u duhov. preporođ. Srba. - V. C. 1898.
156. J. Rajić, Istorija Katihisma. - N. B. P. 95.
157. P. Poaović, Jovan Rajić. - Glas I. 1885.
158. A. Gavrilović, Jovan Rajić. - Gl. C. 1900.
159. D. Ruvarac, Arhim. Jovan Rajić, 1902.
160. J. Gološijin, Arhim. Jovan Rajić, 1902.
161. D. R., Konzistorijalni Katihizis i kritika Rajićeva na isti. - B. G. 1902.
162. D. R., Katihizis Sinodalni za klirikal. škole. - S. S. 1905.
163. V. Jovanović, Gavrilo Stefanović-Venclović, 1911.
164. J. Radonić, Pismo A. I. Turgenjeva mitropolitu St. Stratimirović i odgovor. - Let. 1904.
165. R. Grujić, Književna pisma mitrop. St. Stratimirovića. - B. G. 1908.
166. Đ. Rajković, Vićentije Rakić. - Glas I. 1884.
167. D. Nikolajević, Prosvetni rad prote J. Milojevića, B. G. 1910.
168. D. Nikolajević, Život i rad Stojana Šobata. - B. G. 1911.
169. T. Kulakovskій, Lukijan Mušicki. - Prev. Đ. Đorđević 1890.
170. D. R., Pisma Lukijana Mušickog Sevast. Iliću.- S. S. 1905.
171. D. R.,Neprilike L. Mušickog u Plaškom. - S. S. 1906, 1907.
172. A. Gavrilović, Novine o Luk. Mušickom. - Sp. 49.
173. V. Ćorović, Lukijan Mušicki, Let. 1911.
174. Đ. Magarašević, Život i knjiž. rad N. Grujića. - Rad 156.

II. Mitropolija Cetinjska.

1. F. Radičević, Pravoslavna Crkva u Crnoj Gori. - Pr. 1889. i Glas I. 1890.
2. P. Ćupić, Srp. Pravosl. Crkva u C. Gori. - Gl. C. 1901.
3. F. Radičević, Kratak pogled na naše sveštenstvo u prošlosti i sadašnjosti. - Pr. 1895.
4. M. Dragović, Pril. za ist. C. Gore u vreme vladika. - St. 1887.
5. M. Dragović, Tri pisma vlad. Dan. Petrovića. - Gl. 63.
6. M. Dragović, Materijal za istor. Crne G. u vreme mitrop. Danila, Save i Vasilija Petrovića. - Sp. 25.
7. M. Medaković, Vladika Danil, 1896.
8. G. Jakšić, Zetski mitropolit Danilo I., 1896.
9. A. Jovićević, Značaj Badnje večeri 1702. g. - L. 1895.
10. J. Tomić, Badnje veče i istraga poturica 1709. - 1901
11. I. Ruvarac, Vladike cetinjsko-zetske i crnogorske. - Pr. I.
12. I. Ruvarac, Kamičci i prološci za Zetski Dom. - Pr. 1893.
13. I. Ruvarac, Montenegrina. - B. K. 1897., 1898?.
14. M. Jastrebov, Jepiskopija Zetska. - Gl. 48.
15. M. Jastrebov, O srp. crkvama u Skadar. Okrugu. - Gl. 48.
16. М. Драговић, Митрополитъ черног. В. Петровичь. - Х. Ч. 1882.
17. M. Dragović, Mitropolit Vasilije Petrović, 1884.
18. D. Ruvarac, O Vasil. Petroviću vladici crnogor. - Sp. 33.
19. J. Tomić, O istor. Crne Gore mitrop. Vas. Petrovića.- St. 23.
20. J, Tomić, O mitrop. Vasiliju Petroviću. - Glas 88, 90 i 94.
21. M. Dragović, Iz vremena vladike Petra I. - Gl. 55.
22. M. Dragović, Prepiska vlad. Petra II. sa Austrijom. - Gl. 73.
23. L. Tomanović, Petar II. Petrović-Njegoš kao vladalac, 1896.
24. D. Miković, Mitropolit Visarion Ljubiša. - Glas I. 1886.
25. D. Miković, Ilarijon Roganović crnogor. mitr. - S. S. 1891.

III. Mitropolija Beogradska.

1. Mitr. Mihailo, Pravosl. Srp. Crkva u Knjažev. Srbiji, 1874.
2. D. Pavlopić, Administr. i crkv. politika austrijska u Srbiji od 1718-1739. - Glas 62.
3. R. Grujić, Prilozi za istor. Srbije u doba austrij. okupacije. - Sp. 52.
4. D. Ruvarac, Mitropolija Beogradska oko 1735. - Sp. 42.
5. M. Milićević, Beleške o nekim nurijama i manastirima u Srbiji. - Sp. 37.
6. St. Novaković, Beleške k istoriji Šapca i šabačke vladičan. stolice. - God. 9.
7. St. Novaković, Još jedan pril. k istor. valjev. mitr. - God. 11.
8. D. Anastasijević, Pismo car. patr. Konstantija o aftokefalnosti Srp. Crkve 1832. - Sp. 49.
9. P. Švabić, K pitanju o avtonom. Srpske Crkve. - Gl. C. 1903.
10. N. Dučić, Vaseljenska Patrijaršija i srp. crk. pitanje, 1897.
11. P. Švabić, Antim mitrop. beogradski. - Gl. C. 1903.
12. P. Švabić, Gerasim Domnin mitrop. šabački. - Gl. C. 1906.
13. M. Vukićević, Metodije mitrop. beogradski. - Gl. C. 1900.
14. M. Vukićević, Leontije Lambrović beogr. mitr. - Gl. C. 1901.
15. Lj. Mitrović, Melentije Nikšić ep. šabački. - V. C. 1910.
16. M. Milićević, Hadži Dina dvorski prota (1806.† 1860.) - K. 1902.
17. M. Vukićević, Vladika niški Melentije. - V. C. 1900.
18. V. Vujadinović, St. Jovanović arh. man. Tronoše. - V. C. 1900.
19. J. Vujić, Putešestvije po Srbiji I.-II. - S. K. Z. 69 i 72.
20. A. Ilić, Petar Jovanović mitrop. beogradski. - X. V. 1911.
21. P. Švabić, O postanku beograd. Bogoslovije. - Gl. C. 1903.
22. D. Aleksijević, Prilozi za ist. Srp. Crkve. - V. C. 1909. i 1910.
23. M. Ivanović, Iz crkv. ist. Srba u Turskoj 18. i 19. v., 1902.
24. P. Balkanski, Srpski narod u Skopljan. Epar. - Delo 1899.
25. P. Orlović, Skopljansko vladičansko pitanje, 1902.
26. A. Kamenković, Građa za ist. srp. skopske mitr. - V. C. 1903.
27. Đ. Nestorović, Srbija i Vatikan. - Gl. C. 1902.
28. Sv. Niketić, Katedre jeparhija u Srbiji. - S. S. B. 1874.-5.
29. M. Veselinović, Raško-prizren. i skenderij. mitropol. Melentije. - God. 22.
30. N. Božić, Građa za ist. crkv. besedniš. u nas. - V. C. 1900.
31. Državni Kalendar Kraljevine Srbije za 1914. g.

IV. Crkva u Dalmaciji i Boci Kotorskoj.

1. N. Milaš, Spisi o istor. pravosl. Crkve u Dalmaciji I. 1899.
2. N. Milaš, Pravoslavna Dalmacija, 1901.
3. N. Milaš, Pravosl. crkva u Dubrov. u 18. i počet. 19. v., 1913.
4. D. Nikolajević, Prilošci ist. srp. dalmat. crkv. - B. G. 1919.
5. D. Miković, Srp. pravosl. boko-kotor. vladičanstvo, 1908.
6. G. Vidicki, Boko-kotorska episkopija i Kipr. Stanulović arhim. koviljski. - S. S. 1906.
7. Đ. Stratimirović, Pravosl. Crkva u Boci Kotorskoj, 1897.
8. Ger. Zelić, Žitije (autobiograf.), 1823. - I.-II. S. K. Z. 36 i 44.
9. Kir. Cvetković, Avtobiografija.... 1898. - Izd. D. R.
10. A. Simić, Prepiska o Uniji ep. V. Kraljevića, 1863.
11. J. Halovacki, Unijaćenje u Dalmaciji. - Glas I. 1888.
12. Đ. Rajković, Pitanje crkve Sv. Spiridona u Trstu g. 1757.-1769. - Let. 119.
13. Lj. Vlačić, Zbirka zakona etc. u Dalmat.-istrij. Eparh., 1906.

V. Crkva u Bosni i Hercegovini.

1. IRuvarac, 0 Dabarskoj i Dabrobosan. Eparhiji. - God. 2.
2. N. Dučić, O jepiskopijama zetskoj i dabarskoj. - Gl. 57.
3. S. Kosanović, Pregled bilježaka o dabar. episk. - I. 1898.
4. D. i J. Popović, Zvornička eparh. i njeni mitrop. - I. 1904.
5. I. Ruvarac, O humskim episk. i herc. mitr. - Š. X. 1901.
6. J. Vučković, Životopis Đorđa Nikolajevića, 1898.
7. D. Ruvarac, Životopis Đ. Nikolajevića mitrop. dabrobosanskog, 1898.

Пратиоци

Основни подаци о мени

11000 Beograd,Marka Oreškovića 38, artpress@ptt.rs žiro račun 355-0003200199249-79 PIB 107765521 http://art-press.blogspot.com/